- Hitovi: 346
U trebinjskoj katedrali Rođenja Blažene Djevice Marije u nedjelju, 8. veljače, svečano je proslavljena 60. obljetnica dolaska sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u grad na Trebišnjici. Sveto misno slavlje predvodio je biskup mostarsko-duvanjski u miru mons. Ratko Perić u suslavlju s trebinjskim župnikom i biskupskim vikarom za Trebinjsko-mrkansku biskupiju don Antom Luburićem, don Krešimirom Pandžićem, nekadašnjim trebinjskim župnikom (1974. – 1978.) te don Nedjeljkom Krešićem, župnikom Vinjana Hercegovačkih.
Na početku svete mise izraze dobrodošlice izrazio je župnik don Ante: „Kao sadašnji župnik ove katedralne Župe, s radošću, ali i s pobožnom, zahvalnom sjetom, srdačno vas pozdravljam prije početka ove svečane svete mise zahvalnice kojom obilježavamo 60. obljetnicu dolaska sestara milosrdnica u Trebinje. Poseban i srdačan pozdrav upućujem predvoditelju današnjega slavlja mons. Ratku Periću, biskupu u miru i nekadašnjemu župniku trebinjskome, koji je rado prihvatio predvoditi ovo euharistijsko slavlje i uputiti nam prigodnu riječ. Pozdravljam svu nazočnu braću svećenike, a s osobitim poštovanjem one koji su u razdoblju djelovanja sestara milosrdnica u Trebinju, od 1966. do 1991. godine, pastoralno služili u ovoj Župi“ te se, osim živih, prisjetio i pokojnih svećenika i sestara milosrdnica koji su djelovali u Trebinju.
Biskup Perić je u prigodnoj propovijedi govorio o redovništvu kao soli zemlje i svjetlu svijeta te istaknuo ulogu sestara milosrdnica na njegovu svećeničkom putu. Prenio je čestitke biskupa Petra Palića, apostolskoga administratora Trebinjske biskupije te izrazio osobne čestitke i zahvalnost sestrama milosrdnicama koje su bile svjetlo na „onome bolničkom brežuljku“.
Nakon misnoga slavlja uslijedio je kratki program u kojemu je s. M. Blaga Bunčuga, zamjenica provincijalne poglavarice sestara milosrdnica Provincije Navještenja Gospodinova – Split, ukratko predstavila 25-godišnji rad sestara milosrdnica u Trebinju. Uime provincijalne poglavarice sestara Provincije Majke Divne – Sarajevo, s. Augustine Matijević, pozdravne riječi izrekla je predstojnica sestarske zajednice u Mostaru s. M. Alojzija Ramljak. Liturgijsko pjevanje i glazbeni prinos programu predvodila je ženska vokalna skupina „Angelus“ iz Župe sv. Ilije – Stolac. Na ovome su se slavlju okupili vjernici iz Trebinja i obližnjih mjesta, a bio je nazočan i generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru dr. sc. Marko Babić.
Sestre milosrdnice dolaze u Trebinje na poziv nekadašnjega upravnika Doma zdravlja u Trebinju dr. Vlastimira Đorđevića, što se jasno vidi iz njegova dopisa br. 01-137/66, upućena 21. siječnja 1966. godine Provincijalnoj upravi u Bribirskoj 6, u Splitu.
U dopisu opisuje stanje u zdravstvu trebinjskoga kraja i navodi zašto traži upravo sestre milosrdnice: „Želja je i potreba svih građana naše komune da se zdravstvena služba ovoga područja što više prilagodi potrebama građana, da postane potpunija, kvalitetnija i bliža bolesnicima (...) Obzirom na naša iskustva mi posebno cenimo rad časnih sestara i nadamo se da bi njihov dolazak bio dragocen doprinos radu zdravstva ovoga kraja.“
Uprava sestara milosrdnica iz Provincije u Splitu prihvatila je poziv dr. Đorđevića, i uz odobrenje Biskupije u Mostaru, „sestre su u Trebinjskoj bolnici iste godine preuzele povjerene poslove te su svojim stručnim i požrtvovnim radom brzo stekle poštovanje cijele gradske zajednice. Uz bolničku službu bile su tiha, ali nezamjenjiva snaga Župe Trebinje: u molitvi, liturgiji, brizi za crkvu i u diskretnoj pomoći župnicima i vjernicima. Njihova mala kapelica Prečistoga Srca Marijina u krugu bolnice bila je mjesto svakodnevne svete mise i duhovne utjehe. Nažalost, ratne okolnosti prisilile su sestre da su 31. prosinca 1991. napustile Trebinje. No, trag njihove ljubavi, rada i vjernosti ostao je duboko upisan u pamćenje ove katedralne Župe i ovoga grada“, navodi trebinjski župnik don Ante. On navodi i izvještaj dr. Prtila o sestrama milosrdnicama u Trebinju, iz kojega izdvajamo sljedeće: „Časne sestre reda sv. Vinka Paulskog (milosrdnice) bile su neizostavan dio bolnice u Trebinju decenijama, pa čak i nakon te prelomne 1966. godine. Njihovo prisustvo u Trebinjskoj bolnici je fenomen koji se i danas prepričava s ogromnom dozom poštovanja i nostalgije. (...) One nisu bile tu samo kao religiozne figure, već kao profesionalno medicinsko osoblje. U to vrijeme, milosrdnice su bile najbolje školovane medicinske sestre na Balkanu. U Trebinjskoj bolnici su radile kao: instrumentarke u operacionim salama (bile su desna ruka dr. Vlastimiru Đorđeviću i dr. Deklevi), glavne sestre na odjeljenjima te osoblje u kuhinji i apoteci.
Iako je sistem nakon 1945. bio socijalistički, autoritet časnih sestara u bolnici nitko nije dovodio u pitanje. Ljekari poput dr. Đorđevića su imali bezgranično povjerenje u njihovu stručnost i disciplinu. Bile su poznate po besprekornoj higijeni (priča se da je Trebinjska bolnica pod njihovim nadzorom blistala). Pacijenti su ih pamtili po nevjerovatnoj tišini kojom su se kretale hodnicima i po „čeličnoj“ disciplini, ali i po velikoj pažnji prema bolesnicima.“
Sestrama milosrdnica čestitamo ovaj veliki jubilej i želimo im Božji blagoslov u daljnjemu služenju Bogu i narodu!
(kta)
preuzeto sa: www.ktabkbih.net
